Istraživanje: Tokom pandemije je porasla anksioznost, posebno među ženama

Istraživanje: Tokom pandemije je porasla anksioznost, posebno među ženama
Ilustracija

PANDEMIJA koronavirusa dovela je do porasta anksioznosti i velikih depresivnih poremećaja u celom svetu, posebno među ženama i mladima, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet.

Slučajevi depresije i anksioznosti povećali su se za više od četvrtine u svetu 2020. godine zbog pandemije.

Veliko povećanje anksioznih i depresivnih poremećaja

Studija je prva koja je procenila globalne uticaje pandemije na velike depresivne poremećaje i anksiozne poremećaje, navodeći ih prema dobi, polu i lokaciji u 204 zemlje i teritorija 2020. godine. Rezultati pokazuju da su se prošle godine slučajevi velikih depresivnih poremećaja i anksioznih poremećaja povećali za 28, odnosno 26 posto.

"Ovo naglašava hitnu potrebu za jačanjem zdravstvenih sistema", rekao je vodeći autor studije Damien Santomauro iz Queensland Centra za istraživanje mentalnog zdravlja, School of Public Health, Australija.

"Čak i pre pandemije, sistemii zaštite mentalnog zdravlja u većini zemalja bili su nedovoljno opremljeni i neorganizovani", dodao je.

Žene su bile više pogođene od muškaraca, a mlađi ljudi bili su pogođeniji od starijih skupina. Mladi su patili jer ih je zatvaranje škola držalo podalje od prijatelja, a mnoge su se žene suočile s povećanim rizikom od nasilja u porodici, rekli su istraživači.

Koautorica studije: Uvek je bilo više verovatno da će žene biti teže pogođene

Studija, koju su vodili akademici sa Sveučilišta Queensland u Australiji, zabilježila je 76 miliona dodatnih slučajeva anksioznih poremećaja i 53 miliona teških depresivnih poremećaja kako se virus širio u 2020. godini.

"Nažalost, iz brojnih razloga, žene su uvek imale veću verovatnost da će biti teže pogođene društvenim i ekonomskim posledicama pandemije", rekla je koautorica studije Alize Ferrari.

"Dodatne brige i odgovornosti u kući obično padaju na žene, verovatnije je i da će žene biti žrtve porodičnog nasilja, koje se povećalo u različitim fazama pandemije. Zatvaranje škola i druge zabrane ograničavaju sposobnost mladih ljudi učenju i komuniciraju sa svojim vršnjacima, a u kombinaciji s povećanim rizikom od nezaposlenosti takođe su pridonijeli daljnjem opterećenju mentalnog zdravlja mlađih osoba", dodala je Ferrari.

Istraživanje je obuhvatilo 48 prethodno provedenih studija iz celog sveta, a svoje je rezultate spojilo u meta-analizu kako bi se kvantifikovala prevalencija poremećaja mentalnog zdravlja u 204 zemlje i teritorija 2020. godine.

Procjenjuje se kako je 28 posto povećanja slučajeva velikog depresivnog poremećaja, na 246 miliona slučajeva, u odnosu na procenjenih 193 miliona slučajeva da se pandemija nije dogodila. Autori studije upozorili su da postoji nedostatak kvalitetnih podataka o uticaju pandemije na mentalno zdravlje u mnogim siromašnijim zemljama.